Belgrade’s Toponymy as a Reflection of Russia and Serbia’s Historical Past

Based on a variety of sources, as well as the literature, the article examines Belgrade’s public space policies from the middle of the 19th century to 2023 — that is, from the time the first Russian toponym appeared in the Serbian capital to the present. The city of Belgrade has been chosen as a symbol of Serbian/Yugoslav state, its state policy. The analysis demonstrates that changes in Russian-Serbian/Soviet-Yugoslav relations directly impacted Serbian / Yugoslav capital’s public space policies. One can track the status of bilateral relations at each specific stage by examining alterations in Belgrade's Russian toponyms.

Keywords

Russia, USSR, Serbia, Yugoslavia, Russian emigration, Belgrade, 19th century, 20th century, streets, bistro, toponymy

Received

04.12.2023

Publication date

25.03.2024

Number of characters

43895

Cite

GOST	Zivanovic M. Belgrade’s Toponymy as a Reflection of Russia and Serbia’s Historical Past // ISTORIYA – 2024. – V. 15. – Issue 2 (136) [Electronic resource]. URL: https://history.jes.su/S207987840030363-8-1 (circulation date: 17.05.2024). DOI: 10.18254/S207987840030363-8
MLA	Zivanovic, Milana "Belgrade’s Toponymy as a Reflection of Russia and Serbia’s Historical Past." ISTORIYA 15.2 (136) (2024) DOI: 10.18254/S207987840030363-8
APA	Zivanovic M. (2024). Belgrade’s Toponymy as a Reflection of Russia and Serbia’s Historical Past. ISTORIYA 15(2 (136)) DOI: 10.18254/S207987840030363-8

100 rub.

When subscribing to an article or issue, the user can download PDF, evaluate the publication or contact the author. Need to register.

Number of purchasers: 0, views: 16

Readers community rating: votes 0

1. Vishnyakov Ya. V. Dunajskij gambit. Russko-serbskoe voenno-ehkonomicheskoe sotrudnichestvo nakanune i v gody Pervoj mirovoj vojny // Slavyanskij al'manakh. 2018. № 3-4. S. 103—125.

2. Vorob'ev V. V., Sulejmanova A. K., Fatkullina F. G., Khajrullina R. Kh. Otrazhenie natsional'noj yazykovoj kartiny mira v realiyakh Bashkortostana: monografiya. Ufa, 2014.

3. Ganin A. V. «Svoj sredi chuzhikh i chuzhoj sredi svoikh»: polkovnik Fyodor Makhin // Ot «germanskoj» k Grazhdanskoj: stanovlenie korpusa narodnykh vozhakov russkoj smuty. Sb. statej i materialov / red. A. V. Posadskij. M., 2014. S. 16—59.

4. Gibianskij L. Ya. K istorii sovetsko-yugoslavskogo konflikta 1948—1953 gg.: sekretnaya sovetsko-yugoslavo-bolgarskaya vstrecha v Moskve 10 fevralya 1948 g. // Sovetskoe slavyanovedenie. 1991. № 3. S. 12—23; 1991. № 4. S. 27—36; 1992. № 1. S. 42—56; Slavyanovedenie. 1992. № 3. S. 35—51.

5. Edemskij A. B. Ot konflikta k normalizatsii. Sovetsko-yugoslavskie otnosheniya v 1953—1956 gg. M., 2008.

6. Zhivanovich M. «Ya pochuvstvoval sebya serbom...». Russkie ehmigranty v Aprel'skoj vojne 1941 g. // Voenno-istoricheskij zhurnal. 2021. № 9. S. 46—55.

7. Stalin I. V. Cochineniya. T. 18. Tver', 2006.

8. Tesemnikov V. A. Prevratnosti sud'by generala F. E. Makhina // Tokovi istorije. 2008. № 1—2. S. 68—83.

9. Fatkullina F. G. Toponimy kak komponent yazykovoj kartiny mira // Sovremennye problemy nauki i obrazovaniya. 2015. № 1. Ch. 1.

10. Anђelkoviћ D., Veskoviћ Anђelkoviћ M. Rusko-srpske veze od 1990. do g. 2014. g. // Ruski nekropoљ u Beogradu: znameњe istoriјskog priјateљstva. Beograd, 2014. S. 248—284.

11. Beogradski izvestiteљ. Voђa sa planom. Februar, 1954.

12. Voђ po Beogradu i Zemunu. Beograd, 1936.

13. Gibianskij L. Ya. Predislovie // Јugoslaviјa — SSSR: susreti i razgovori na naјvishem nivou rukovodilatsa Јugoslaviјe i SSSR: 1946—1964. gg. T. 1 / prireђ. Љ. Dimiћ, L. Gibiјanski. Beograd, 2014.

14. Goluboviћ V. Mekhane i kafane starog Beograda. Beograd, 2019. S. 27—46.

15. Goluboviћ M. Ruske kafane i muzichari meђuratnog Beograda // Godishњak za drushtvenu istoriјu. 2021. № 2. S. 7—25.

16. Dimiћ Љ. Predgovor // Јugoslaviјa — SSSR: susreti i razgovori na naјvishem nivou rukovodilatsa Јugoslaviјe i SSSR: 1946—1964. gg. T. 1 / prireђ. Љ. Dimiћ, L. Gibiјanski. Beograd, 2014. S. 5—25.

17. Zhivanoviћ M. I krst i petokraka. Ruski grobni kompleksi u Јugoslaviјi u XX. v. Beograd, 2020.

18. Zhivanoviћ M. Sovјetski filmovi na bioskopskom repertoaru u Kraљevini SKhS / Јugoslaviјi // Tokovi istoriјe. 2016. 1. S. 115—142.

19. Јovanoviћ M. Doseљavaњe ruskikh izbeglitsa u Kraљevinu SKhS (1919—1924. gg.). Beograd, 1996.

20. Јovanoviћ M. Srbi i Rusi, XII—XXI. v.: istoriјa odnosa. Beograd: Narodna biblioteka Srbiјe, 2012.

21. Kandeљ P. Ruski interesi na Balkanu: mitovi i realnost // Ruska politika na Balkanu: zbornik radova. Beograd, 1999.

22. Leko M. Beogradske ulitse i trgovi: 1872—2006. gg. Beograd, 2006.

23. Miloradoviћ G. Lepota pod nadzorom: sovјetski kulturni utitsaјi u Јugoslaviјi: 1945—1955. gg. Beograd, 2012.

24. Miloradoviћ G. Predakh izmeђu ratova: odnosi Srbiјe i Rusiјe u vreme њikhove nezavisnosti. 1878—1917. gg. // Moskva — Srbiјa, Beograd — Rusiјa: dokumenta i materiјali. T. 3. Drushtveno-politichke i kulturne veze 1878—1917. gg. (Moskva — Serbiya, Belgrad — Rossiya: sbornik dokumentov i materialov. T. 3. Obschestvenno-politicheskie i kul'turnye svyazi 1878—1917 gg. / prir., sost. A. L. Shemyakin. Beograd: Arkhiv Srbiјe; M.: Glavnoe arkhivnoe upravlenie goroda Moskvy, 2012. S. 41—49.

25. Miљkoviћ Katiћ B. Struktura gradskog stanovnishtva Srbiјe sredinom XIX. v. Beograd, 2002.

26. Moskva — Serbiya, Belgrad — Rossiya: sbornik dokumentov i materialov. T. 4. Russko-serbskie otnosheniya: 1917—1945 gg. (Moskva — Srbiјa, Beograd — Rusiјa: dokumenta i materiјali. T. 4, Rusko-srpski odnosi: 1917—1945. gg.). Beograd; M., 2017.

27. Popoviћ N. B. Јugoslovensko-sovјetski odnosi u Drugom svetskom ratu. Beograd, 1988.

28. Popoviћ N. B. Srbiјa i tsarska Rusiјa. Beograd, 1994.

29. Popoviћ N. Odnosi Srbiјe i Rusiјe u Prvom svetskom ratu. Beograd 1977.

30. Raјiћ S. Aleksandar Obrenoviћ: vladar na prelazu vekova: sukobљeni svetovi. Beograd, 2011.

31. Timofeјev A. Rusi i Drugi svetski rat u Јugoslaviјi: utitsaј SSSR-a i ruskikh emigranata na dogaђaјe u Јugoslaviјi: 1941—1945. gg. Beograd, 2011.

32. Timofeјev A. Tito po drugi put... meђu Rusima // Godishњak za drushtvenu istoriјu. 2012. №. 1. S. 99—108.

33. Trgovachko-zanatliјski shematizam Kraљevine Srbiјe. Beograd, 1905.

34. Un-Al Adresar. Beograd-Zemun-Panchevo za industriјu, trgovinu, zanatstvo i kuћevlasnike. Јesen 1929. Beograd, 1929.

35. Tseo Beograd prestonitsa. Adresno-informatsiona kњiga za Beograd, Zemun i Panchevo. Beograd, 1924.

36. Tseo Beograd. Adresno-informatsiona kњiga za Beograd, Zemun i Topchider. Beograd, 1922.

37. Jugoslavija 1918—1988. Tematska zbirka dokumenata / priredili Branko Petranović i Momčilo Zečević. Beograd, 1988.

38. Mohar K. “Freedom is a Monument”: The Victory Monument in Murska Sobota — Its Erection, Destiny and Context // Acta Historiae artis Slovenica. 2012. № 2. P. 115—130.

39. Tripković Đ. Jugoslavija — SSSR (1956—1971). Beograd, 2013.