Russian emissaries to Montenegro in the second half of the eighteenth century

The author analyses activities of the Russian officers and diplomats (S. Puchkov, M. Tarasov, G. Merk, Yu. Dolgorukov, I.(G.) Olivieri, M. Ivelich) in Montenegro in the second half of the 18 century.

Keywords

Russia, Montenegro, Catherine II, Šćepan Mali, Kara Mahmud Pasha

Received

18.09.2020

Publication date

18.09.2020

Number of characters

28073

Cite

GOST	Anshakov Y. Russian emissaries to Montenegro in the second half of the eighteenth century // Slavianovedenie – 2020. – Issue 5 C. 3-12 [Electronic resource]. URL: https://slav.jes.su/S0869544X0011087-8-1 (circulation date: 26.04.2024). DOI: 10.31857/S0869544X0011087-8
MLA	Anshakov, Yuri "Russian emissaries to Montenegro in the second half of the eighteenth century." Slavianovedenie 5 (2020):3-12. DOI: 10.31857/S0869544X0011087-8
APA	Anshakov Y. (2020). Russian emissaries to Montenegro in the second half of the eighteenth century. Slavianovedenie (5), pp.3-12 DOI: 10.31857/S0869544X0011087-8

100 rub.

When subscribing to an article or issue, the user can download PDF, evaluate the publication or contact the author. Need to register.

Number of purchasers: 0, views: 746

Readers community rating: votes 0

1. Rovinskij P.A. CHernogoriya v ee proshlom i nastoyashchem. Geografiya. Istoriya. Etnografiya. Arheologiya. Sovremennoe polozhenie. SPb., 1888. T. I.

2. Miloviћ J.M. Zbornik dokumenata iz Istorije Crne Gore. (1685–1782). Cetiњe, 1956.

3. Kratkaya vypiska o chernogorskom narode // Rossijskij gosudarstvennyj voenno-istoricheskij arhiv. F. 52 (Potemkina-Tavricheskogo). Op. 1/94. CH. I. D. 248. CH. 6.

4. Zapiska o prebyvanii vladyki Vasiliya Petrovicha i chernogorskih starejshin v Rossii. Ne ranee konca aprelya 1762 g. // Crna Gora i Rusija. Materiali za istoriju odnosa Crne Gore i Rusije u periodu vladavine crnagorskih mitropolita Save i Vasilija Petroviћa. 1742–1766 gg. / Redkoll.: A.N. Saharov, R.M. Raspopoviћ. Sost.: R.M. Raspopoviћ, V.B. Hlebnikova, S. Babovich-Raspopoviћ. Podgorica; M., 2011.

5. Anshakov YU.P. CHernogoriya – «gornoe sokolinoe gnezdo» svobody na Balkanah. ZHizn' obshchestva, stanovlenie gosudarstva, osvoboditel'naya bor'ba, vneshnyaya politika (1711–1860 gg.). M., 2019.

6. Bazhova A.P. Russko-yugoslavyanskie otnosheniya vo vtoroj polovine XVIII v. M., 1982.

7. Crnogorsko-ruski odnosi. 1711–1918 (CHernogorsko-russkie otnosheniya. 1711–1918). Podgorica; M., 1992. Kњ. I: Ruski izvori o Crnoј Gori od kraјa XVII do sredine XIX viјeka.

8. Hitrova N.I. Cerkov' i kul'tura CHernogorii v otnosheniyah s Rossiej // Slavyanskie narody YUgo-Vostochnoj Evropy i Rossiya v XVIII v. M., 2003.

9. Politicheskie i kul'turnye otnosheniya Rossii s yugoslavyanskimi zemlyami v XVIII v. Dokumenty / Sost.: A.P. Bazhova, K.K. Mironova, V.M. Hevrolina, N.I. Hitrova. M., 1984.

10. Gramota Ekateriny II chernogorskim starejshinam, 14 (25) marta 1768 g. // Arhiv vneshnej politiki Rossijskoj imperii. F. Snosheniya Rossii s Veneciej. Op. 41/3. 1784 g. D. 130.

11. Zapiska venecianskogo posla v Vene k knyazyu D.M. Golicynu, 14 (25) aprelya 1768 g. // Arhiv vneshnej politiki Rossijskoj imperii. F. Snosheniya Rossii s CHernogoriej. Op. 95/1. 1768 g. D. 16. CH. II.

12. Dragoviћ M. Spomenici o SHћepanu Malome. Iz moskovskoga glavnoga arhiva ministarstva inostraniјekh dela // Spomenik Srpske Kralevske Akademiјe. Beograd, 1893. T. XXII.

13. G. Merk – Kollegii inostrannyh del, 6 (17) sentyabrya 1768 g. Vena // Rossijskij gosudarstvennyj arhiv drevnih aktov. F. 149 (O samozvancah). Op. 1. Ed. hr. 78.

14. Petrovich R.V. Stepan Malyj – zagadka istorii (Russkij lzhecar' v CHernogorii) / Per. s serbskogo S. YAkicha i A. Zyrina. Belgrad, 1996.

15. Stroev A.F. «Te, kto popravlyaet Fortunu». Avantyuristy Prosveshcheniya. M., 1998.

16. Petroviћ R.V. SHћepan Mali. Zagonetka je reshena. Beograd, 2001.

17. Makushev V. Samozvanec Stepan Malyj: Po aktam venecianskogo arhiva // Russkij vestnik. 1869. Avgust. T. 82.

18. ZHurnal'naya zapiska proisshestviyam vo vremya ekspedicii ego siyatel'stva knyaz' YUr'ya Dolgorukova, ot armii general-majora i lejb-gvardii Preobrazhenskogo polku majora, v CHernuyu Goru, dlya uchineniya ottuda v Albanii i Bosnii nepriyatelyu diverzii. 1769 god // Russkij arhiv. 1886. Kn. 1.

19. Rachinskij A.V. K biografii grafa A.G. Orlova-CHesmenskogo. (Izvlecheno iz bumag gosudarstvennogo vice-kanclera knyazya A.M. Golicyna) // Russkij arhiv. 1876. № 7.

20. S. Mirkovich – A.S. Mordvinovu, 19 (30) maya 1788 g. // Arhiv vneshnej politiki Rossijskoj imperii. F. Snosheniya Rossii s Veneciej. Op. 43/1. 1788 g. D. 170. D. 170.

21. I. Oliv'eri – A.S. Mordvinovu, 8 (19) aprelya 1788 g. // Arhiv vneshnej politiki Rossijskoj imperii. F. Snosheniya Rossii s Veneciej. Op. 43/1. 1788 g. D. 169.

22. Stanislavskaya A.M. Russko-anglijskie otnosheniya i problemy Sredizemnomor'ya. 1798–1807. M., 1962.